The key points are temporarily unavailable. You can still read the full Story below.
Main Points
Njemačka vlada suočava se s unutarnjim nesuglasicama oko reforme zakona o radnom vremenu, čime je doveden u pitanje osmosatni radni dan uveden još 1918. godine. Iako je kancelar Friedrich Merz nedavno ocijenio reformu „zakašnjelom“, nacrt zakona još nije upućen u proceduru zbog izostanka konsenzusa unutar koalicije demokršćana i socijaldemokrata. Rasprava se intenzivirala 13. listopada, kada je Merz na skupu poslodavaca u Berlinu zagovarao fleksibilnije radno vrijeme, navodeći primjere tvrtki u kojima zaposlenici rade 12 sati dnevno tri puta tjedno. Prema njegovim riječima, takav model nije „izrabljivanje“, već prilika za bolju organizaciju rada. U međuvremenu, ministarstvo rada, koje je zaustavilo proces, ostalo je bez ministrice Bärbel Bas, koja je podnijela ostavku navodeći osobne razloge i pritiske javnosti. Ključ spora leži u tumačenju koalicijskog sporazuma koji predviđa prijelaz s dnevnog na tjedno ograničenje radnog vremena. Trenutni zakon dopušta osam sati dnevno, uz mogućnost produljenja do deset sati ako se u razdoblju od šest mjeseci zadrži prosjek od osam sati dnevno. Nacrt ministarstva iz lipnja predložio je zadržavanje osmosatnog dana kao pravila, uz dopuštenje tjednog maksimuma isključivo putem kolektivnih ugovora i uz obveznu elektroničku evidenciju radnog vremena. Poslodavci su nacrt kritizirali kao „nepovjerljiv“ i „maksimalistički“, ističući da kolektivni ugovori pokrivaju tek polovicu zaposlenih. S druge strane, sindikati se protive promjenama, upozoravajući da poslodavci teže većem nadzoru, a ne usklađivanju obiteljskog i poslovnog života. Sindikalni predstavnici i stručnjaci također upozoravaju na zdravstvene rizike, navodeći da se rizik od nesreća na radu udvostručuje nakon 12 sati rada, dok Zaklada Hans Böckler upozorava na negativan utjecaj duljeg radnog vremena na društveni i politički angažman građana. Novi ministar rada, Alexander Schweitzer, sada preuzima odgovornost za rješavanje ovog pitanja. Iako je ranije istaknuo potrebu za fleksibilnijim modelima zbog velikog broja prekovremenih sati u Njemačkoj, još nije iznio konkretan stav o zadržavanju ograničenja vezanih uz kolektivne ugovore. Parlamentarni tajnik SPD-a Dirk Wiese naglasio je da cilj nije ukidanje zaštite radnika, već uvođenje tjednog maksimuma uz digitalnu evidenciju kako bi se spriječili neplaćeni prekovremeni sati. S obzirom na to da je prioritet vlade mirovinska reforma, analitičari ne očekuju skoro rješavanje pitanja radnog vremena. Do postizanja dogovora ostaje na snazi postojeći zakon, što znači da poslodavci trenutno nemaju pravnu osnovu za prekoračenje zakonskih ograničenja radnog dana. Article source: Večernji List | Image credit: Večernji List
Njemačka vlada suočava se s unutarnjim nesuglasicama oko reforme zakona o radnom vremenu, čime je doveden u pitanje osmosatni radni dan uveden još 1918. godine. Iako je kancelar Friedrich Merz nedavno ocijenio reformu „zakašnjelom“, nacrt zakona još nije upućen u proceduru zbog izostanka konsenzusa unutar koalicije demokršćana i socijaldemokrata. Rasprava se intenzivirala 13. listopada, kada je Merz na skupu poslodavaca u Berlinu zagovarao fleksibilnije radno vrijeme, navodeći primjere tvrtki u kojima zaposlenici rade 12 sati dnevno tri puta tjedno. Prema njegovim riječima, takav model nije „izrabljivanje“, već prilika za bolju organizaciju rada. U međuvremenu, ministarstvo rada, koje je zaustavilo proces, ostalo je bez ministrice Bärbel Bas, koja je podnijela ostavku navodeći osobne razloge i pritiske javnosti. Ključ spora leži u tumačenju koalicijskog sporazuma koji predviđa prijelaz s dnevnog na tjedno ograničenje radnog vremena. Trenutni zakon dopušta osam sati dnevno, uz mogućnost produljenja do deset sati ako se u razdoblju od šest mjeseci zadrži prosjek od osam sati dnevno. Nacrt ministarstva iz lipnja predložio je zadržavanje osmosatnog dana kao pravila, uz dopuštenje tjednog maksimuma isključivo putem kolektivnih ugovora i uz obveznu elektroničku evidenciju radnog vremena. Poslodavci su nacrt kritizirali kao „nepovjerljiv“ i „maksimalistički“, ističući da kolektivni ugovori pokrivaju tek polovicu zaposlenih. S druge strane, sindikati se protive promjenama, upozoravajući da poslodavci teže većem nadzoru, a ne usklađivanju obiteljskog i poslovnog života. Sindikalni predstavnici i stručnjaci također upozoravaju na zdravstvene rizike, navodeći da se rizik od nesreća na radu udvostručuje nakon 12 sati rada, dok Zaklada Hans Böckler upozorava na negativan utjecaj duljeg radnog vremena na društveni i politički angažman građana. Novi ministar rada, Alexander Schweitzer, sada preuzima odgovornost za rješavanje ovog pitanja. Iako je ranije istaknuo potrebu za fleksibilnijim modelima zbog velikog broja prekovremenih sati u Njemačkoj, još nije iznio konkretan stav o zadržavanju ograničenja vezanih uz kolektivne ugovore. Parlamentarni tajnik SPD-a Dirk Wiese naglasio je da cilj nije ukidanje zaštite radnika, već uvođenje tjednog maksimuma uz digitalnu evidenciju kako bi se spriječili neplaćeni prekovremeni sati. S obzirom na to da je prioritet vlade mirovinska reforma, analitičari ne očekuju skoro rješavanje pitanja radnog vremena. Do postizanja dogovora ostaje na snazi postojeći zakon, što znači da poslodavci trenutno nemaju pravnu osnovu za prekoračenje zakonskih ograničenja radnog dana.
News Desk is the editorial publishing account for Tringlobe Media News, covering breaking news, public affairs, entertainment, community developments and regional stories across Trinidad and Tobago, the Caribbean and internationally.
